Šta je zacenjivanje?
Avatar photo
by Dr Slaven Krajina, pedijatar

Šta je zacenjivanje?

28/04/2021, 18:19 by Dr Slaven Krajina, pedijatar

Afektivne respiratorne krize su neepileptički napadi u kojima dijete tokom plača prestane disati, poplavi u licu i izgubi svijest. Iako, ovo predstavlja veliku brigu za roditelje i izgleda zastrašujuće, bitno je istaći da su napadi po prirodi bezopasni, benigni i u pravilu nemaju nikakvih dugoročnih posljedica po zdravlje djeteta.

Kako prepoznati afektivnu respiratornu krizu?

Afektivne respiratorne krize (ARK) javljaju se kod 5 % djece. Obično, prva epizoda najčešće se uoči u dobi od 6 do 18 mjeseci, ali se može javiti i ranije, ponekad čak i kod tek rođenih beba. Na temelju boje usnica tokom ARK, napade dijelimo na cijanotične (plave) i blijede.U praksi, češće su prisutne cijanotične afektivne respiratorne krize. Dijete zbog ljutnje, straha, frustracije ili bola počinje jako plakati, više puta naglo u plaču udahne i potom grčevito zaustavi disanje u fazi izdaha, ne ispuštajući glas brzo poplavi oko usta, te izgubi svijest. Kada dijete izgubi svijest, mišići se opuste i dijete prodiše, vrati se normalna boja lica i dijete se kroz nekoliko sekundi sasvim oporavi. Navedeni događaj traje manje od 1 minute, dijete je nakon toga bistre svijesti, nije smeteno i ponaša se normalno. Ponekad, ako period prestanka disanja potraje duže, može doći do ukočenosti tijela sa izvijanjem leđa i ruku, a jako rijetko se može razviti epileptički napad i trzajevi mišićima. Kod blijedih afektivnih respiratornih kriza češće se radi o situaciji u kojoj dijete osjeti bol ili strah (ne ljutnju ili frustraciju), iznenada problijedi i bez plača izgubi svijest. Nakon toga slično kao kod cijanotičnih ARK, dijete spontano počne disati, brzo dolazi svijesti i sasvim se oporavlja.

Zašto neka djeca razviju afektivne respiratorne krize?

U nastanku ARK još uvijek se ne poznaje tačan uzrok. Tokom anamneze, često dobijemo podatak da je jedan od roditelja imao slične tegobe, pa bi nasljedna sklonost mogla imati uticaja, međutim još uvijek nije otkrivena genetska komponeta. Ono što znamo, a to je da djeca koja ima anemiju uzrokovanu manjkom željeza, češće ispoljavaju ove tegobe. PrognozaARK javljaju se različitom učestalošću, ponekad prođu mjeseci između dvije epizode, a neka djeca imaju svakodnevno više epizoda. U pravilu dolazi do spontanog oporavka i postupnog prestanka ARK u dobi do 5. godine života. Djeca koja imaju ARK imaju normalan intelektualni razvoj i nemaju povećan rizik epilepsije.

Kako razlikovati afektivnu respiratornu krizu od epileptičkog napadaja?

Za razliku od epileptičkog napadaja, kod ARK uvijek postoji neki okidač (frustracija, bijes, strah…), oni se uvijek javljaju u budnom stanju, plavilo usnica se javlja prije gubitka svijesti, dijete se gotovo nikada ne pomokri tokom napada, napad traje manje od 1 minute i dijete se nakon toga ponaša sasvim normalno.

Postavljanje dijagnoze?

U tipičnim slučajevima potrebno je napraviti krvnu sliku i procjenu zaliha željeza, te EKG. Prema procjeni neuropedijatra može se napraviti EEG. Kod većine djece dodatna obrada nije potrebna.

Liječenje

Terapija preparatima željeza može smanjiti učestalost i težinu napada ARK, a kod neke djece uz terapiju napadi sasvim prestanu. Drugi lijekovi su rijetko potrebni. Najvažniji dio liječenja je podrška roditeljima koje treba edukovati o načinima kako izbjegavati situacije koje provociraju napade i o tome kako se napadi u prvoj fazi mogu spriječiti skretanjem pažnje. Kada napadi počne, roditelji trebaju ostati mirni, ne smiju pred djetetom pokazati strah, nesigurnost i paniku. Treba poleći dijete na bok i ostati uz njega dok napadaj ne prođe. Po završetku napada treba dijete zagrliti i kratko utješiti i potom nastaviti sa uobičajenim dnevnim aktivnostima. U slučaju da napad traje duže od uobičajenog ili se dijete ne oporavlja kao inače, treba se svakako javiti na pregled ljekaru.

https://www.facebook.com/legeartis074/

Prokomentariši post: